10 najboljih hrvatskih plavaca

„Svaku
lozu hvali, ali plavac sadi“. 
 

Plavac mali vjerojatno je najpopularnija vinska sorta u Hrvata. Uostalom, poznatija je izreka „Svaku lozu hvali, ali plavac sadi“. Nakon graševine i malvazije najvažnija je autohtona hrvatska sorta.

Njegova popularnost u Hrvatskoj neprikosnovena je, iako tomu svakako ne pridonose visoke cijene najboljih predstavnika iz premium kategorije, kao i nedovoljno jasna raspodjela cijena u odnosu na realnu kvalitetu. No, čini se da ostatak svijeta ne dijeli našu zaluđenost plavcima. Strani kritičari, poput vrlo utjecajnog Roberta Parkera koji je nedavno dao niske ocjene dalmatinskim vinima, među ostalim i nekim našim razvikanim plavcima, čini se da još uvijek ne razumiju specifičnosti sorte plavac mali. Jedan naš hvarski vinar ima svoje objašnjenje za to: „Europski potrošač ima ugrađen čip caberneta i merlota, plavac je za njih predivlje vino."

Ovakav imidž plavca malog, kako u javnosti, tako i u podrumu pokušavaju promijeniti mnogi dalmatinski vinari. Za pomoć smo se obratili vinskom stručnjaku Saši Špiranecu kako bi s nama podijelio svoju listu vrhunskih plavaca, onih na kojima bi se jednom mogao temeljiti prodor hrvatskih plavaca na svjetsko tržište. Plavci su to koji su postavili iznimno visoke kriterije. To i ne čudi imamo li na umu da većina ovih vina dolazi s apsolutno najboljih položaja u Hrvatskoj, onih na južnim padinama otoka Pelješca i Hvara i da proizvodnju na tim pozicijama možemo nazvati „ekstremnom“ zbog nepristupačnih terena i ostalih otežanih uvjeta proizvodnje.

PELJEŠAC

Madirazza Dingač barrique 2006

Vinarija Madirazza na Pelješcu postoji i posluje dugih 40 godina, a za to vrijeme proizvodnja je narasla na respektabilnih 600.000L godišnje. Dingač Madirazza dobiva se od prezrelog i suhvicama prošaranog grožđa Plavca malog. Tom vrhunskom vinu naglašene osobnosti svojstvena je tamna rubinskocrvena boja. Dingač Madirazza je snažno i vatreno vino koje može stići i do 17,6 vol % alkohola, ali se pretežno proizvodi u rasponu od 14-15,5 vol % alkohola.

Korta Katarina Plavac mali Reuben's private reserve 2006

Vinarija Korta Katarina u Orebiću ulaganje je hrvatskih Amerikanaca koji su se zaljubili u ljepote naše obale, pa odlučili spojiti ugodno s korisnim: uložiti u proizvodnju vrhunskih vina na otocima Pelješcu i Korčuli.

Prema riječima autora godišnjeg Vodiča kroz hrvatska vina, Saše Špiraneca, to je selekcija ponajboljih barique bačava iz iste berbe redovnog plavca malog. "U Reuben's reservi je harmonija začinskih nota sa onima sortna karaktera dosegla vrhunac, što bi u prijevodu značilo da je utjecaj bariknih aroma slabiji u odnosu na redovno vino.

Osim što su odabrane bačve koje su dale najbolje senzorske rezultate još u procesu dozrijevanja, važno je istaknuti da je Reuben's reserva odležavala u bačvi cijelu godinu duže od redovnog vina, što je pozitivno utjecalo na taninsku strukturu i ukupnu zrelost". Dakle, dvije godine dozrijevanja u bačvi i jednu godinu u boci prije nego je ugledala tržište. Kod berbe 2006. to je bilo izrazito važno jer je to ujedno bila i prva berba vinarije, pa su sve bačve bile potpuno nove, a tada je utjecaj začinskih aroma hrasta najveći, istaknuo je Špiranec. Ujak Reuben, kojem je posvećena ova selekcija, može biti ponosan,a sretan će biti svak onaj koji se ovog vina uspije domoći.

Bura Dingač 2006

Više godina zaredom proglašavano najboljim plavcem Hrvatske, dingač Bura obitelji Bura, posebno je vino u svakom pogledu. Vino je to tradicionalno i klasičnog nazora, što teško ulazi u nepce nekim svjetskim kritičarima, pa možda upravo zato obitelj Bura smatra da je to vino za znalce i štovatelje.

Kultni status, kao i vinu sa susjednog brda, Mare, priskrbili su mu male količine, ali beskompromisan stil koji govori o velikom, moćnom, ali ukroćenom vinu sa visokim alkoholima, živahnošću i snažnim, moćnim tijelom. Besprijekorno čisto, perfektno izbalansirano, aristokratski kompleksno, krepko, toplo (čak 15% alkohola), puno i zaobljeno s primjetnim fino granuliranim taninima. Preporučljivo ga je dugo dekantirati (2 sata), a zatim jednako dugo uživati u njegovoj kompleksnoj strukturi.

Mare Postup 2008

Reći da je Postup Mare manja sestra Dingača Bure ne bi bilo pravedno. Ovaj plavac sa susjednog brda svakako je drugačije, ali jednako moćno vino unatoč nedavnoj vrlo niskoj ocjeni (samo 72 boda) Parkerova kritičara Neala Martina. Sestra Nike Bure, Marija Mrgudić Mare, uključena je u stvaranje oba vina, ali je Postup, za razliku od Dingača nešto uglađenije, modernije vino prilagođenije međunarodnim ukusima.

Čini se da se Mare uspjela rješiti rustikalnosti i divljine u izričaju kako bi razvila drugačije, sočne i kremaste karakteristike, kako okusa, tako i mirisa. Ukroćeni tanini tako ostavljaju dojam gustoće, mekani su i gusti. Treba napomenuti da je s otprilike 0,5 h vinograda proizvedeno svega 2 000 butelja ovog vina.

Kiridžija Dingač 2008

Vedran Kiridžija iz Potomja ovo vrhunsko vino nažalost ne proizvodi u velikim serijama, a njegovi vrhunski Dingači već godinama svoj put nalaze na strano tržište. Ukoliko se ipak domognete koje butelje, ovaj je Dingač na nosu karakteristično topao, pun crnog voća, zemlje i začina. Očekujte aromu suhih rogača. U ustima je pun i mekan, harmoničan, uglađenih tanina, snažan, bez začinskih nota i pikantog završetka, čista slast na retrookusu.

Saint Hills Dingač 2008

Udružene snage Ernesta Tolja, vlasnika vinarije, i svjetski poznatog enologa, Michela Rollanda nakon par godina kušanja i kombiniranja stvorile su ovo moćno vino, za kojega grožđe prolazi višestruku selekciju – u vinogradu, na stolovima za selekciju, i konačno – u bačvi. Ovaj dingač, bez obzira na svoju snagu i visoke alkohole, harmonično je vino uravnoteženih komponenti. To je slasno, zrelo i živahno vino ispunjeno taninom. Neki ga nazivaju i nježnim divom. Veće količine ovog dingača svoj su put već našle na strana tržišta, ali i do nekih vrhunskih restorana Istre i Zagreba.

HVAR

Duboković Barbić Medvid 2005

Vina Ive Dubokovića spadaju u kategoriju „vina iz garaže tj. butik vina“. Radi se o kategoriji iznimno kvalitetnih, vrhunskih i za naše hrvatske uvjete vrlo skupih vina proizvedenih u ekstremno malim količinama. Grožđe za njegovo najbolje, a uzgaja se na položaju Medvid bad, na jugozapadnoj strani otoka. Ovo vino sam vinar opisuje kao “dotjeranu curu za večernju šetnju rivom“. Berba 2006. napunila je samo šest barrique bačava, stoga se ne treba čuditi visokoj cijeni.

Plenković Zlatan plavac grand cru 2006

Legenda hvarskog (i hrvatskog) vinarstva Zlatan Plenković za svoje najbolje butelje uzgaja grožđe na na strmim padinama u okolici sela Sv. Nedelja, na južnoj strani najsunčanijeg hrvatskog otoka.

Grand cru, kojeg radi od probranog grožđa iz vinograda starijeg od 30 godina njegovo je najmoćnije vino, kultnog statusa, jednako kao i vinar koji ga pravi. Odležava u novim barrique bačvicama zapremine 225 l . Kombiniraju se bačve francuskog, američkog i hrvatskog porijekla te odležava još pola godine u boci.

Vino je tamno rubinske boje, s bogatim i kompleksnim aromama koje na nosu ostavljaju dojam suhe šljive i vanilije. Bogate je i snažne taninske strukture, vatrenog retrookusa.

Tomić plavac mali barrique 2006

Tomićeva vina „Piju se na ure, ne na litre“. Taj bard hvarskog vinarstva, kojim se aktivno bavi od 1997. aktivan je u promociji hvarskog vinarstva i osmišljavanju budućnosti hrvatskog plavca. Tomićev je plavac mali barrique vino poznato po umjerenosti i dobrom balansu.

Od svih vrhunskih plavaca ovaj je plavac prema mišljenju Špiraneca „najelegantnij i najpristupačniji prosječnom ukusu zapadnoeuropskog ljubitelja vina“. Plavcima neuobičajenoj eleganciji usprkos, jednako dobro izražava čiste i klasične arome suhih šljiva, te koncentrirane trešnje i višnje maraske. Povrh primarno sortnih aroma u Tomićevim se plavcima, zbog odležavanja u hrastovim bačvama, još nalazi i cijeli niz začinskih poput klinčića, vanilije i tamne čokolade.

Mediterano plavac mali 2007 – PZ Svirče, Ivan Dolac

Mediterano plavac je ulazak na ovu listu zaslužio najboljim omjerom cijene i kvalitete od svih plavaca na tržištu. Grožđe za ovo vino probrano je s boljih položaja u okolici sela Svirče, gdje su pojedini trsovi stari između 40 i 60 godina. Vino je s namjerom stvoreno u PZ Svirče kako bi se kvalitetom i cijenom pozicioniralo između vrhunskih vina premium kategorije, i vina koja dolaze „iz polja“.

Napomena o godištima

Kako je istaknuo Špiranec, berba koju najčešće srećemo na tržištu u premium kategoriji je 2007., koja nije bila naročito uspješna. „Ta godina bila je iznimno topla, i urodila je vinima sa iznimno visokim alkoholima, i gotovo redovito ostatkom šećera i neharmoničnim taninima. Zbog toga na listi skoro pa nema vina iz 2007. To je berba koju treba potrošiti što brže, naročito zbog čestih ostataka sladora koji uvijek mogu izazvati nevolje ako vino odležava u neprimjerenim uvjetima, poput polica naših trgovina“, govori ovaj vrsni poznavatelj vina.

Godina 2006. je bila sjajna berba koja je dala moćna i harmonična vina. Kod nekih vina preizražen je utjecaj paljenog hrasta, ali se višegodišnjim odležavanjem taj utjecaj smanjuje i harmonizira, pa će 2006. ustvari biti idealna za potrošnju tek slijedeće godine. Nažalost, kako ističe Špiranec, „zbog nedostatka kulture redovitog procjenjivanja kvalitete i potencijala pojedinih berbi, većina top plavaca iz 2006. već su popijeni“.

Godina 2008. se na nedavnom kušanju u Wine&Watch klubu pokazala kao vrlo dobra berba. Nema prezrelih nota i preekstraktnosti, tanini su pod kontrolom, a plavci sa slabijih položaja čak imaju živahne kiseline. Oni sa vrhunskih položaja uravnoteženi su i pokazuju odličan potencijal za odležavanje. Primjerci koji su dio dozrijevanja proveli u novim hrastovim bačvama svakako će trebati pričekati još minimalno dvije godine do izlaska na tržište, dok oni dozrijevani u starijim bačvama poput Kiridžije i Bure mogu na tržište već ove zime, makar im ne bi škodilo još dozrijevanja u bocama.“

Sandra Krstev Barać

Gastro.hr

2.11.2010

Ispiši članak Komentiraj Pošalji