Blago maslinovog ulja u kolačima

U slastice i kolače najbolje će pristajati ulja od sorti oblica, buža i posebice Ascolana tenera koja su blažeg okusa i voćnog mirisa. Maslinovo ulje odlično pristaje i u pogače, kruh i pizzu pa je stoga sasvim prirodan sastojak dizanih tijesta.

Na Visu se još od antičkih vremena spravljala pogača koja se mijenjala u detaljima, ali je u osnovi ostala ista (s maslinama i maslinovim uljem). Najpoznatiji hrvatski kolač s maslinovim uljem, dizanim tijestom, aromatičnim začinima, biljem i suhim voćem nastao je prije petnaestak godina u kuhinji tete Cvite Vukšić iz Solina. Obitelj Vukšić posjeduje suvremenu uljaru i proizvodi vrhunsko maslinovo ulje koje je slijedom tradicijskih i iskustvenih kuhinjskih majstorija završilo u glasovitom kolaču „Dioklecijanov vijenac“.

Teta Cvita proučavala je stare, većinom zaboravljene dalmatinske recepte za kolače i put ju je doveo čak i do recepata iz doba Dioklecijana. U to su doba Rimljani jako dobro znali na koji način preradom sačuvati i iskoristiti ljekovitost maslinovog ulja. U Kuharici none Karmen Ivane Prijatelj Pavičić nalazi se nekoliko starinskih splitsko-trogirskih recepata za kolače s maslinovim uljem.

Primjerice, paprenjaci se spravljaju od pola kilograma brašna, 1 kg meda, ¼ litre maslinova ulja, ¼ litre prošeka, malo cimeta, klinčića, soli i papra, a sve se miješa s jednim bjelanjkom i malo šećera. U istoj kuharici je i recept za okrugle kolače, bucolaje, kojii su se jeli za doručak uz kavu na Badnje jutro. „U napravljeni kvas doda se kg brašna u kojem je naribana korica jednog limuna. U 1/4 litre mlijeka doda se sol, 10 dag šećera, 3 žličice maslinova ulja, malo maslaca, soli, cimeta i ruma. Sve se izmiješa, pusti da kisne, napravi se 12 okruglih kolača koji se peku oko 25 minuta na 175 stupnjeva.“ I kroštule, slatko tijesto prženo u ulju, se mogu raditi s maslinovim uljem. Potječu iz hebrejske kuhinje i poznate su na cijelom Mediteranu pod različitim imenima.

Gastro.hr