Datulje

Datulja je plod palme (Phoenix dactylifera L.), koja se uzgaja na Srednjem Istoku već 5000 g. To je vrlo slatko voće, po obliku slično maslini, koje se sastoji od mesnatog dijela i koštice (sjemenke). Datulje se mogu konzumirati suhe, polusuhe i sviježe.

Smatra se da ova vrsta potječe iz sjeverne Afrike te je poznata u stotinjak formi i kultivara. Do danas se raširila u svim suptropskim predjelima, a također se uzgaja i u tropskim krajevima ali tamo plodovi ne sazrijevaju dobro zbog visoke vlažnosti. Najviše plantaža se nalazi u bliskoistočnim zemljama, naročito u sjevernoj Africi, dok je jedina plantaža datulja u  Europi smještena kod španjolskog grada Elche.

Nutritivna vrijednost datulja

Datulje sadrže malo masti i proteina, ali su bogate ugljikohidratima. Sto grama datulja ima energetsku vrijednost 314 kcal, a ista količina osigurava preko 15 % dnevnih preporuka za selen, bakar, kalij i magnezij. Najzastupljeniji vitamini su vitamini B skupine i vitamin C. Datulje su vrlo bogate prehrambenim vlaknima (8 g/100 g), i to su uglavnom netopljiva vlakna, a predstavljaju i dobar izvor antioksidansa.

Mesnati dio ploda sadrži 44-88 % ukupnih šećera (većinom glukoza i fruktoza), masti (0,2-0,5 %), vodu (14 %) te proteine (2,3-5,6 %). Udio masnih kiselina u mesnatom djelu je mali dok sjemenka sadrži oko 50 % oleinske kiseline.

Od minerala datulje sadrže najviše kalija 0,9 %, dok su kalcij, kobalt, bakar, željezo, magnezij, mangan, fosfor, natrij i cink prisutni u puno manjim količinama. Zanimljivo je da datulje sadrže i fluor, koji je bitan za zaštitu zuba od karijesa te selen, važan za imunosni sustav.

Datulje, za razliku od ostalih vrsti voća sadrže čak 23 amino kiseline. Vitamini su prisutni u malim količinama (vit. C, B1, B2, niacin i vit. A) dok je sadržaj prehrambenih vlakana relativno visok i ovisi o stupnju zrelosti biljke.

Zbog širokog sadržaja različitih esencijalnih nutrijenata, te zbog mogućih pozitivnih učinaka na zdravlje, datulje se možda mogu smatrati gotovo idealnom hranom.

Datulje predstavljaju idealan međuobrok koji će osigurati dovoljno energije za ostatak dana, a mogu se, kao i ostalo suho voće, iskoristiti za pripremu slastica kao što su muffini i drugi kolači, gdje mogu biti zamjena šećeru zbog velike slatkoće.

Gastro.hr