Kapari

Autor:
Gastro.hr

Ispiši članak Pošalji Komentiraj (0)
Još su stari Rimljani govorili: „Mediteran počinje tamo gdje samoniklo rastu kapari“.
Kapari su cvjetni pupoljci samoniklog mediteranskog grma, Capparis spinosa, koji se sakupljaju i konzerviraju već tisućama godina, a kultiviraju se tek unatrag nekoliko stoljeća.

Brojni drevni zapisi svjedoče o medicinskoj upotrebi ove ljekovite biljke, posebice na teritoriju stare Grčke. Kapari su korišteni kao lijek protiv nadutosti te antireumatik. U ayurvedskoj medicini koriste se kao stimulator funkcije jetre, a smatra se da posjeduju i zaštitni učinak na jetru. Tijekom povijesti pripisivana su im povoljna djelovanja na prevenciju bolesti srca i krvnih žila te zaštitni učinak na bubrege i dijuretičko djelovanje. Ekstrakti i otopine iz kore korijena kapara tradicionalno su korišteni za liječenje vodene bolesti, anemije, artritisa i gihta.

Ulaskom u modernu eru nutricionizma, razotkriven je kemijski sastav kapara. Energetski su vrlo siromašni te stoga predstavljaju niskokaloričnu namirnicu ili još bolje začin - budući da se koriste u vrlo malim količinama kao dodatak jelima.
kapari-tbl.jpg
Sadrže manje količine vitamina A, C, E i folne kiseline te minerala kalcija, željeza i magnezija. Zbog relativno malog doprinosa unosu nutrijenata uglavnom nisu bili zanimljivi nutricionistima tijekom prošlog stoljeća. Međutim, u posljednjih nekoliko godina znanstvenici su se zainteresirali za potencijalne blagotvorne učinke pupoljaka i listova ove drevne mediteranske biljke. Novija istraživanja koja se bave proučavanjem zdravstvenih učinaka kapara identificirala su impresivan sadržaj fitokemikalija u ovim mediteranskim plodovima. Biološki aktivne tvari prisutne u kaparima mogle bi biti učinkovite u zaštiti zdravlja i posebice prevenciji karcinoma. 

Dokazana je snažna antioksidativna aktivnost kapara, koja se pripisuje visokom udjelu polifenola, posebice bioflavonoida rutina. Zbog sadržaja biljnih sterola, supstanci koje su trenutno hit u prehrambenoj industriji, kapari bi mogli imati povoljno djelovanje na prevenciju bolesti srca i krvožilja. Naime, biljni steroli su molekule koje snizuju razinu lošeg kolesterola u krvi i tako djeluju povoljno na zdravlje kardiovaskularnog sustava.  
kapari1.jpg
Skupina indijskih znanstvenika prije nepuna dva mjeseca objavila je rad u znanstvenom časopisu „Fitoterapia“ u kojemu navode kako su dokazali analgetičko i antipiretičko djelovanje ekstrakta lišća kapara. Svojim istraživanjem dokazali su prisustvo cijelog niza biološki aktivnih tvari u lišću kapara, poput alkaloida, flavonoida, tanina i saponina. 

Kapari imaju snažan pikantan okus, dodaju notu žestine i pomalo neobičnu aromu raznim umacima, salatama, tjestenini, ribi i mesu. Značajno pridonose plejadi klasičnih mediteranskih okusa koji uključuju masline, rukolu, artičoke i inćune, a po klasifikaciji su bliski porodici kupusnjača. Osim nježnih izdanaka jestivi su i listići koji se jedu kao povrće ili se konzerviraju. Tijekom stoljeća, razvijali su se maštoviti načini konzerviranja kapara, a najčešće su čuvani u salamuri, octu i suhoj soli. Kada se čuvaju u suhoj soli, ljutkasti sumporni spojevi u kaparima sasvim se transformiraju i prelaze u arome koje nalazimo u malinama i ljubičicama.

Nutricionističko – molekularna priča o kaparima čini se vrlo uzbudljivom. Zasigurno će spoznaje o ovim malim nježnim pupoljcima sve češće puniti retke znanstvenih časopisa, a usporedo s time  kapari će naći svoje mjesto na stolovima – i zbog svojeg jedinstvenog okusa i zbog povoljnog učinka na zdravlje.

Darija Vranešić Bender

Gastro.hr

Komentiraj

Morate biti registrirani da bi mogli komentirati članke!

Specijal

Anketa

Koje je vaše omiljeno ljetno voće?

Glasaj Rezultati