Zob

Autor:
Gastro.hr

Ispiši članak Pošalji Komentiraj (0)
Zdjelica zobene kaše čini mnogo dobra našem organizmu - zagrije nas, zasiti i napuni energijom kao malo koja druga vrsta doručka.
Istraživanja su pokazala da ova nevjerojatna namirnica također pomaže u prevenciji pretilosti, dijabetesa i bolesti srca i krvnih žila. Bez sumnje, zob je žitarica koja se od davnina koristi zbog svojih ljekovitih svojstava, a moderna znanost rasvijetlila je koje su tvari zaslužne za povoljna djelovanja zobi.

Poput mnogih drugih žitarica, i zob se podvrgava procesima prerade, odnosno ljuštenja. No tim se procesom ne gubi ovojnica i klica te je stoga i prerađena zob bogat izvor neprobavljivih vlakana i drugih nutrijenata.

Posebno povoljan učinak zob ima na zdravlje srca i krvnih žila. Taj se blagotvoran učinak velikim dijelom pripisuje visokom udjelu topljivog prehrambenog vlakna beta-glukan te sadržaju fenolnih biljnih spojeva zvanih avenantramidi, koji djeluju kao snažni antioksidansi.

Riznica vlakana i antioksidansa
zob1.jpg
Znanstvene studije pokazuju da topljiva vlakna porijeklom iz zobi djeluju preventivno na bolesti srca i krvnih žila, snizujući razinu kolesterola, te djelujući na apsorpciju žučnih kiselina. Topljiva vlakna utječu i na funkciju inzulina, te tako prirodno reguliraju razinu šećera u krvi tijekom dana, što istodobno polučuje dulji osjećaj sitosti. Tijekom prolaska kroz probavni sustav, vlakna iz zobi tvore gel s vodenom komponentom, te na taj način povećavaju volumen crijevnog sadržaja i olakšavaju prolaz fecesa kroz probavni sustav. Na taj način održava se zdravlje probavnog sustava, a time i zdravlje čitavog organizma.

Spacifično vlakno iz zobi – beta-glukan – ima iznimno povoljno djelovanje na imunitet jer utječe na funkciju neutrofila, važnih stanica imunološkog sustava.

Biljne kemikalije iz zobi djeluju kao snažni antioksidansi te ometaju oksidaciju LDL kolesterola i tako doprinose prevenciji ateroskleroze. Antioksidativnom djelovanju zobi pridružuju se i minerali selen i mangan koji ulaze u sastav tjelesnih antioksidantnih sustava. Smatra se da takav fascinantan sastav doprinosi smanjenju rizika od malignih bolesti.
Zob je također koncentrirani izvor drugih nutrijenata koji pružaju dodatne zdravstvene prednosti. Sadrži nešto viši udio masnoća u odnosu na druge vrste žitarice, a pritom je sastav masnih kiselina povoljan jer najviši udio pripada jednostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Također, dobar je izvor bjelančevina i vitamina B skupine, posebice vitamina B1 koji igra važnu ulogu u metabolizmu. Zob je ujedno i dobar izvor fosfora, magnezija te aminokiseline triptofan koja igra važnu ulogu u regulaciji raspoloženja.

Blagotvorno djelovanje na kožu

Manje je poznato da je zob jednako dobra primjenjena na koži izvana kao što ima blagotvoran učinak na zdravlje kada se unosi prehranom. Štoviše, zob je jedna od rijetkih biljaka koja se zadržala u službenim medicinskim vodičima za liječnike kao pomoć kod atopijskog dermatitisa, suhe kože, psorijaze i drugih kožnih poremećaja. Iako zob nije lijek niti za jednu od tih bolesti, ona svojim sluzima djeluje emolijentno (omekšava i štiti kožu) i blago protuupalno.

Aromaterapeuti imaju jednostavan postupak pripreme ljekovite kupke za djecu s atopijskim dermatitisom; šaka zobenog brašna ili sirove zobi čvrsto se zaveže u gazu, na gazu se nakapa po kap eteričnih ulja kamilice rimske i lavande. Potom se voda za kupanje pušta preko gaze sa zobi i u toj se vodi kupa dijete. Također, postoje i cijele linije kozmetičkih pripravaka temeljenih na zobi namijenjenih osobama s atopijskim dermatitisom.
zob2.jpg
Je li zob zdrava za sve?

Zob je koncentrirani izvor purina, što znači da je trebaju izbjegavati osobe oboljele od gihta. Također, tradicionalno se svrstava među „glutenske žitarice“ – žitarice koje bi mogle biti problematične za osobe alergične na gluten koji se nalazi u pšenici i oboljele od celijakije.

Iako su o toj žitarici podijeljena mišljenja te se, zbog moguće kontaminacije glutenom u procesu prerade, zob vrlo često izbjegava u prehrani oboljelih od celijakije, dvije nove skandinavske studije bacaju na nju sasvim drugačije svjetlo, ističući blagodati upravo u spomenutoj skupini pacijenata.

Nedavno finsko istraživanje ističe kako svakodnevno dodavanje 100 grama zobi bezglutenskoj prehrani značajno povećava unos prijeko potrebnih nutrijenata koji su često deficitarni u pacijenata oboljelih od celijakije. To su vitamin B1 (tiamin), cink i magnezij.

Norveška pak studija, sa Sveučilišta u Oslu, govori kako je 50 grama zobi dnevno (u bezglutenskoj dijeti) značajno povisilo unos vlakana te razinu serumskog bilirubina. Uočeno je, naime, kako lagano povišena razina bilirubina ima antioksidativni učinak na krvne žile - sprječava nakupljanje aterosklerotskih plakova i zadebljanje arterijskih stijenki.  

Dr.sc. Darija Vranešić Bender

Gastro.hr

Komentiraj

Morate biti registrirani da bi mogli komentirati članke!

Specijal

Anketa

Veselim se Uskrsu zbog:

Glasaj Rezultati