Alge

Većinu morskih trava čine morske alge (najčešće su zelene, crvene i smeđe) koje dominiraju vodama već milijardu godina. Postoji 20.000 vrsta algi, a čovječanstvo  uživa u okusima stotina različitih vrsta. To su posebno su važne namirnice za obalnu Aziju, britansko otočje, Island i Havaje. 

Japanci koriste morske trave kao"omotače", primjerice za sushi, a dodaju ih i salatama i juhama. U Kini se poslužuju kao povrće, a u Irskoj se pripremaju kao kaša i koriste kao sredstvo za ugušćivanje deserata. Alge su vrlo važna karika u makrobiotičkoj prehrani, a od nedavno su stekle popularnost i u zapadnim zemljama kao komponente funkcionalne hrane zbog visokog sadržaja prehrambenih vlakana, minerala, vitamina, fitokemikalija i višestruko nezasićenih masnih kiselina. Većina morskih trava ima bogat, slastan okus i svježu morsku aromu. Mnoge vrste su dobar izvor vitamina A, B, C i E, joda, fosfora i drugih minerala.

Istraživanja pokazuju kako polisaharidi iz smeđih algi poput kombu i wakame, zvani fukoidini djeluju antikarcinogeno. Također, vlakna iz algi ostvaruju blagotvoran učinak na probavni sustav i metabolizam lipida, a zabilježeno je i njihovo protuupalno i antioksidativno djelovanje. S obzirom da alge predstavljaju vrijedan izvor vlakana, minerala i fitonutrijenata uputno je koristiti ih kao dio uravnotežene prehrane, stoga zašto ih ne isprobati sa rižom, pečenim krumpirima, u salatama ili u sklopu juha i variva?

Najpopularnije vrste algi u kulinarstvu

Arame alge su blagog okusa i trebaju se marinirati ili kuhati s umacima i povrćem da bi im se pojačao okus. Najčešće se stavljaju u salate, a koriste se i kao dodatak kuhanom povrću. Poznate su po sadržaju fitoestrogena lignana koji su izrazito korisni za žene u menopauzi jer su ih istraživanja dovela u vezu sa smanjenim rizikom od karcinoma dojke.

Dulse je idealna alga za salate jer se jede i sirova, a dobro pristaje i u juhe i variva. Kada se sitno nasjecka može poslužiti i kao pojačivač okusa mesnih jela umjesto glutamata. Na Islandu se tradicionalno konzumira s maslacem, a ukoliko se kratko isprži u ulju postaje zgodna zamjena čipsu od krumpira.

Nori pripadaju skupini crvenih algi. Nori alge se prodaju u listovima ili pahuljicama, a način prerade podsjeća na proces proizvodnje papira. U Japanu se listovi koriste za izradu sushija, a u Škotskoj i Walesu se tradicionalno dodaju u kruh bez kvasca. Listovi se mogu razmrviti i dodati juhama ili jelima s rezancima, dok se pahuljice dodaju kuhanim žitaricama.

Kombu i wakame alge su predstavnici smeđih algi i čest su dodatak jelima poput variva i juha u zemljama Dalekog istoka. Koriste se kao pojačivač okusa jer djeluju poput soli, ali znatno slabije utječu na razinu natrija u tijelu. Zanimljivo je da je proučavajući kombu algu, Japanski znanstvenik Kikumae Ikeda, znanstvenik sa Sveučilišta u Tokiju 1908. otkrio kako glutamat (ionizirani oblik aminokiseline glutaminske kiseline) izaziva jedinstveni osjet okusa koji se nije mogao okarakterizirati niti jednim do tada poznatim okusom. Tako je uz osnovna četiri okusa: slano, slatko, kiselo i gorko otkriven novi okus „umami“, što na japanskom znači „ukusan“.  

Hiziki je smeđa alga koja raste uz stjenovitu obalu Japana, Koreje i Kine. Prema japanskoj tradicionalnoj predaji redovitom konzumacijom hizikija kosa postaje zdrava i lijepa - gusta, crna i sjajna. Međutim, nedavno su istraživanja pokazala kako Hiziki može sadržavati značajne količine opasnog arsena stoga institucije zadužene za sigurnost hrane mnogih zemalja, ali ne i Japana, savjetuju izbjegavati konzumaciju ove alge.

Alge kao dodaci prehrani

Osim tzv. makroalgi koje se upotrebljavaju u kulinarstvu, postoje i mikroalge koje se najčešće koriste u obliku dodataka prehrani. To su primjerice spirulina i chlorella koje predstavljaju alternativu standardnim multivitaminsko-mineralnim pripravcima. Spirulina i chlorella sadrže mnoštvo bioaktivnih supstanci i smatraju se ljekovitima. 

Minerali

Tijekom svojeg života u moru, alge apsorbiraju minerale i tako povećavaju svoj sadržaj mnogih minerala i elemenata u tragovima. U usporedbi s kopnenim biljkama, alge tijekom života akumuliraju veće količine kalcija i željeza. Primjerice, 8 g sušene kombu alge sadrži više kalcija od šalice mlijeka, dok ista količina alge dulse sadrži više željeza od mesnog odreska. No ipak, željezo iz algi ipak nije toliko dobro iskoristivo poput željeza iz mesa. Alge obiluju i mineralom nužnim za funciju štitne žlijezde, a to je jod. Međutim, prevelikom količinom algi može se unijeti previše joda što stvara tegobe sa štitnom žlijezdom stoga ih je najbolje uzimati u manjim količinama.

Prehrambena vlakna

Alge obiluju topivim prehrambenim vlaknima poput alginata, karagenana i agara koji se u organizmu ne mogu u potpunosti probaviti pa povećavaju osjećaj sitosti i mogu se dodavati u proizvode za mršavljenje. Alginati i karagenani se ponekad dodaju u procesiranu hranu poput kobasica ili croissanta radi postizanja bolje teksture i stabilnosti. Otprilike 8 g suhih algi osigurava 1/8 dnevnih potreba za vlaknima što odgovara sadržaju vlakana u jednoj banani.    

Ostali nutrijenti

Alge sadrže vrlo male količine masti, a neke vrste crvenih algi mogu biti bogate bjelančevinama. Količina esencijalnih aminokiselina može se usporediti s mahunarkama pa i jajima. Alge sadrže i značajne količine vitamina A, C i E, a također predstavljaju jedan od rijetkih biljnih izvora vitamina B12 što ih čini korisnom dopunom prehrani za vegetarijance i vegane.    

Mirja Jošić

Gastro.hr