Rožata je tradicionalna dalmatinska slastica. Generacijama se priprema po izvornom receptu koji se prenosi s koljena na koljeno. U Dubrovniku je zovu rozata, gdje je pripremaju obogaćenu likerom od ruže - rozalinom. Po svom sastavu i načinu pripreme se ne razlikuje previše od creme caramele ili flana. Mogli bismo reći da govorimo o istoj slastici koju su kroz povijest prisvojili različiti narodi i nadjenuli joj svoje ime.
Sočna Dubrovačka rožata s limunovom koricom
Dubrovačka rozata dio je gastronomske baštine srednjovjekovne Dalmacije, koja je usprkos mnogim utjecajima tadašnjih sila Mletačkog i Osmanskog carstva, preživjela. Prenosila se s generacije na generaciju, ali je uspijela zadržate svoj izvorni recept. Zahvalan sam što sam dio generacije koja je imala priliku odrasti na toj izvrsnoj slastici, koju su pripremale naše bake, a još mi je veća čast što ju mogu prezentirati i pisati o bogatstvu okusa kroz povijest.
rožata recept
Naime, prvi zapisi o najpoznatijem jelu naše gastronomije, seže iz vremena Mletaka, a 1300. godine zabilježeno je pod imenom „fratrov puding“. Mlečani su odavno otišli, a rozata je ostala s jednom fantastičnom nadgradnjom iz francuske kuhinje. Riječ je o karameliziranoj košuljici u kojoj se rozata banjamari ( fran. Bain – Marie) kuha i glavnom sastojku koji se koristi u pripremi po kojem je dobila ime. To je liker od ruže, ili kako Dubrovčani koji ga već stoljećima pripravljaju nazivaju - rosalin. Razvoj kulinarstva, a posebno krema, u to su vrijeme zapravo bila otkrića koja su stvarala široku lepezu slatkih jela koja danas promoviraju svjetske kuhinje. Pa tako talijani imaju creme caramel, francuzi creme brulee, španjolci flan, a mi rožatu.
Osim jednostavne pripreme i fantastičnog okusa, sastav namirnica je iznimno skroman, pa je i to jedan od razloga njezinog opstanka na ovim prostorima. No, s dalmatinskim čakavskim narječjem, koje se znatno razlikuje od govora dubrovčana, rozata prelazi u rožatu - izgovor koji se najčešće koristi. To je važno istaknuti jer pravi izraz za dubrovačku slasticu pripremljenu po izvornom receptu s ružinim likerom rosalinom predložen je za uvrštenje na UNESCO- ov popis zaštićene nematerijalne baštine, uz veliku podršku Hrvatskog kuharskog saveza i tajnika Udruge kuhara Dubrovačko – neretvanske županije, akademika kuharstva Bože Lučića.
Baza recepta je mlijeko, jaja i šećer. Savršen spoj okusa likera, korice limuna i karamela, rozata čini pravo ljetno osvježenje, koje me uvijek vrati u djetinjstvo i Dalmaciju. Da bismo očuvali svoju gastronomsku baštinu, uživali u njoj, promovirali je i prenosili budućim naraštajima, dovoljno je usvojiti pravi izraz i koristiti izvorni recept. A dekoracija i način posluživanja, neka bude plod Vaše kreativnosti.
Dubrovačka rožata - originalni recept
Vrijeme pripreme: 60 minuta
Broj porcija: 4
Sastojci:
- 0.5 l mlijeka
- 6 jaja
- 6 žlica šećera
- 2 vrećice vanilin šećera
- Limunova korica
- Liker od latica ruže
- 200 g šećera za karamel
Priprema:
- Šećer i vanilin šećer je potrebno pomiješati s mlijekom, prokuhati i maknuti s vatre da se ohladi. Izmiksati jaja i pomiješati ih s ohlađenim mlijekom, naribati koricu limuna i dodati par kapi likera od ruže.
- Rastopiti šećer (200 grama) do faze karameliziranja ( paziti da ne zagori ). Pažljivo ga razliti po stranama posude u kojoj se rozata peče i pustiti da se ohladi.
- Smjesu uliti u posudu s karamelom, te istu posudu staviti u veći protvan s vodom, tj. vodenu kupelj. Rozatu stavite peći u zagrijanu pećnicu 45 minuta na 150 stupnjeva.
- Dobro ohlađenu rozatu odvojite od stijenke posude u kojoj se pekla, na posudu stavite tanjur, pritisnite i okrenite. Za kraj, pokapajte s još par kapi likera.
U slast!
Isprobaj i sljedeće recepte:
