Borovnica

Borovnica raste kao maleni višegodišnji grm, a neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Najčešće naraste do 60 cm ali ponekad i do 90 cm visine te posjeduje ovalne ili eliptične listove, dužine od 1-3 cm. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, opadaju krajem rujna do listopada, a plodovi su dostupni tijekom ljetnih mjeseci. 

Poznato je mnogo sorti ove voćke, koje se razlikuju prema brojnim značajkama, a ona najistaknutija je veličina ploda. Obzirom na ovu karakteristiku, razlikujemo sorte krupnijeg ploda (Herbert, Coville, Berkley, Bluecrop, Blueray) i one sitnijeg ploda (Goldtraube, Rubel, Berlington, Raconcas).

Male bobice velike nutritivne vrijednosti

Borovnice se svrstavaju u skupinu bobičastog voća koje je karakteristično po svojoj intenzivnoj crvenoj i ljubičastoj boji. Nosioci ove boje su pigmenti iz skupine bioflavonoida, točnije antocijani, a što je boja voća intenzivnija znači da su plodovi bogatiji ovim ljekovitim tvarima. Spomenuti spojevi djeluju kao snažni antioksidansi, a u njihovom djelovanju pridružuju im se i vitamini s antioksidativnom aktivnošću – vitamini C i A - koje također nalazimo u tamnom bobičastom voću. Uz navedene vrijedne tvari, ovo voće sadrži i željezo, kalij, prehrambena vlakna, folnu kiselinu, te pregršt fitokemikalija.

Zajedno ove vrijedne tvari surađuju štiteći nas od bolesti srca i krvnih žila te djelujući protuupalno. Upalno stanje organizma dovodi do razvitka mnogih kroničnih bolesti te su borovnice svoj status super hrane zaslužile braneći nas od upale. Sezona borovnica vrlo kratko traje međutim to ne bi trebala biti isprika za nekonzumiranje tog važnog voća, jer su smrznute borovnice nutritivno podjednako vrijedne kao i svježe.

Nutritivnoj vrijednosti, uz navedene nutrijente, svakako doprinosi i niska kalorijska vrijednost – jedno serviranje (1 šalica) osigurava svega 80 kilokalorija, značajnu  količinu minerala željeza  te prehrambenih vlakana – 5 grama u jednom serviranju.  

Izvor mnogobrojnih zdravstvenih pogodnosti

Zdravstvene prednosti konzumacije borovnica već su poznate nekoliko godina, a ističu se zaštita od degenerativnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, makularne degeneracije, bolesti mozga, gastrointestinalnih tegoba te karcinoma. Pokazano je da antocijanin prisutan u borovnicama može usporiti gubitak mentalnih sposobnosti uslijed starenja, dok je studija provedena na Sveučilištu Tufts, dokazala da se prehrana koja uključuje obilje borovnica uspješno suprotstavlja lošoj ravnoteži i koordinaciji koje su vezane uz starenje. Dodatno je uočeno da redovita konzumacija borovnica značajno doprinosi boljem pamćenje kao i većoj sposobnosti učenja.

Ako se osvrnemo na tvrdnje nedavno provedene studije, možemo vidjeti da postoje relevantni dokazi o važnosti borovnica u procesu mršavljenja. Spomenuta studija otkriva da polifenoli sadržani u borovnicama mogu pomoći u borbi protiv debljine na način da inhibiraju adipogenezu odnosno stvaranje masnih stanica te induciraju lipolizu odnosno razgradnju masti. Uspješnost polifenola u sprečavanju nastanka masnih stanica ovisila je o njihovoj dozi pa je tako najviši unos polifenola iz borovnica doveo do smanjenja lipida za 73 %, dok je najniži unos uzrokovao 27 % smanjenje lipida.

Još jedno od mnogih obećavajućih istraživanja dolazi od znanstvenika s Harvarda i njihovih britanskih kolega s University of East Anglia te sugerira kako bioaktivni sastojci borovnica smanjuju izglede za razvoj hipertenzije. Ključnim se pokazalo ponovno djelovanje antocijanina, antioksidansa iz skupine flavonoida. U prosjeku je tjedna konzumacija jedne porcije borovnica bila povezana s 10% manjim rizikom za povišeni krvni tlak, pokazali su podaci prikupljani tijekom 14 godina od 134000 žena i 47000 muškaraca.  Znanstvenici dodaju kako je pozitivan učinak antocijanina bio najuočljiviji kod ispitanika mlađih od 60 godina.

Osim navedenih učinaka, borovnicama se pripisuje i ljekovito djelovanje kod bolesti jetre, astme te za oporavak mišićnog tkiva nakon napornih aktivnosti.