Dijeta po glikemijskom indeksu

O dijeti
Glikemijski indeks je mjera koja označava brzinu povišenja glukoze (krvnog šećera)  nakon konzumiranja određene namirnice.  Svaka namirnica ima svoj glikemijski ideks i namirnice sa visokim glikemijskim indeksom smatraju se nepoželjnima, dok su namirnice sa niskim glikemijskim indeksom poželjne.  Rick Gallop, autor dijete po glikemijskom indeksu preporuča jelovnik koji se temelji na namirnicama niskog glikemijkog indeksa poput nemasnog mesa (piletina, puretina), ribe, integralnih žitarica (integralna riža, kruh i tjestenina), mlijeku i mliječnim proizvodima te voću i povrću. Glikemijski indeks se smanjuje kako namirnica ima više vlakana, prisustvo mineralnih tvari te u većini namirnica kod manje termički prerađene hrane. Ipak postoje namirnice kojima se glikemijski indeks smanjuje kuhanjem pa termičkom obradom postaju pogodnije.

Pravilna kombinacija namirnica također je od presudne važnosti, jer se unosom namirnica sa niskim glikemijskim indeksom zajedno sa unosom namirnica sa visokim glikemijskim indeksom, ukupni glikemijski indeks smanjuje te se na taj način u umjerenoj količini mogu konzumirati i namirnice sa višim glikemijskim indeksom.

Proteini najmanje povisuju glikemijski indeks (meso, perad, riba, jaja). Ugljikohidrati, posebice jednostavni poput šećera, slatkiša i slastica imaju najviši glikemijski indeks te ih treba izbjegavati. Složeni ugljkohidrati popt žitarica (riža, kukuruz, zob, pšenica) također imaju visok glikemijski indeks te se treba birati integralne žitarice kod kojih prisutnost vlakana snižava vrijednost glikemijskog indeksa. Masnoće iako nemaju visok glikemijski indeks jer ne podižu razinu glukoze u krvi naglo, ipak treba konzumirati umjereno.

Preporučene namirnice sa niskim glikemijskim indeksom održavaju razinu glukoze u krvi te daju dogotrajniji osjećaj sitosti.  U dijeti se kombiniraju namirnice koje su ukusne , ali i zdrave te nema dodatnih odricanja i gladovanja tijekom dijete.

Prednosti
Ova dijeta može poslužiti kao smjernica u odabiru kvalitetnijih namirnica. Preporuke dijete se zasnivaju na unosu namirnica koje imaju nizak glikemijski indeks te posljedično ne podižu naglo razinu šećera u krvi i time ne stimuliraju dodatno rad gušterače i lučenje inzulina. Kako se u krvi ne bi trebalo nalaziti suvišnih šećera na taj način dodatno se sprečava nastajenje masnoća.  Dijeta se preporuča osobama koje imaju povišenu koncentraciju glukoze u krvi.

Nedostaci
Dijeta po glikemijskom indeksu nije do kraja istražena tako da su neke namirnice te razlike u glikemijskom indeksu s obzirom na način pripreme namirnice, stupanj obrađenosti ostale nepoznanica. Potrebno je dobro prethodno poznavanje namirnica da bi se dijeta mogla adekvatno provoditi te je za početne avanture u „zdravu prehranu“  previše složena.  Visok unos bjelančevina i masnoća u neadekvatno uravnoteženoj dijeti po glikemijskom unosu može poremetiti nutricionistčke preporuke za unos masti, proteina i ugljikohidrata u omjeru 30: 15: 65 u ukupnom energetskogom unosu.

Mišljenje nutricionista
Znanje o vrijednostima GI može nam pomoći u kontroli razine glukoze u krvi, što može biti dobra strategija prevencije bolesti srca, povišene razine kolesterola, inzulinske rezistencije i dijabetesa tip II, te debljine. Treba pripaziti na unos proteina koje ako slijepo slijedimo brojke glikemijskog indeksa možemo unijeti u prevelikoj količini. Također i unos masnoća treba biti u granicama kako ne bismo dodatno opteretili jetru te srce i krvne žile. Dijeta je dobra nadopuna za oboljele od šećerne bolesti kako bi se bolje razumjele vrijednosti namirnica.

Napomena
Osoba koja se odluči za dijetu po glikemijskom indeksu, posebno ako je želi prakticirati kao životni stil, treba biti dobro educirana kako se pogrešno ne bi shvatile upute i unosilo previše proteina i masnoća na račun složenih ugljkohidrata koji su nužni i zdravi za organizam. 

Gastro.hr