15. siječnja 2015.

Male tajne baklave

Najbolji recepi za baklave
gastro postao gastro.24sata.hr
I danas u turskome narodu postoji izreka: "Nisam dovoljno bogat da bih jeo baklavu svaki dan", a smatra se da je Sirija zemlja nastanka baklava.

Vjeruje se da su sultani u Otomanskome carstvu zaslužni za popularnost i dugu tradiciju baklava. Zaslugu bolje rečeno nose dva glavna sastojka u ovoj piti od vučenog tijesta; pistaciji i med. Riječ baklava u slobodnom prijevodu znači zavežljajčić ili paketić, a do sredine 19. stoljeća smatrala se hranom dostupnom samo bogatom sloju građana.

I danas u turskome narodu postoji izreka: "Nisam dovoljno bogat da bih jeo baklavu svaki dan". Smatra se da je Sirija zemlja nastanka baklava. Prvi oblik baklave bio je u nekoliko slojeva razvučenog tijesta posutog sjeckanim orasima s medom. Danas se kore posipavaju svim orašastim plodovima; orasima, bademima, pistacijama i lješnjacima. Nerijetko se dodaje i mala količina griza kako bi bila sočnija, ribane jabuke i čokolada, ili pak neko drugo voće poput višanja.

Grčki trgovci prolazeći Mezopotamijom su recept ponijeli u svoju zemlju i tako je nastala "grčka baklava". Grci su usavršili razvijanje kora, stanjivši originalne deblje kore na debljinu lista. Jermenska baklava "poboljšana" je dodatkom cimeta i klinčića u sirup tzv. agdu s kojim se vučene nadjevene kore zalijevaju. Arapi su slatki sirup od šećera i vode "začinili" ružinom vodicom i kardamomom. Tako su nastale razne inačice ove slastice, od debljih kora pripremljenih s lisnatim tijestom, do onih tanjih od vučenog tijesta.

Posložene i nadjevene vučene kore od tijesta, još nepečene narežite na manje kvadrate ili rombove. Nož često umačite u vrelo ulje, kako se kore ne bi trgale. Svim receptima je zajedničko da se nadjevene i posložene pečene kore, bogato zaliju sirupom od šećera i vode, ili meda, često s dodatkom ploškica limuna i vanilije. Kao i većina istočnjačkih slastica baklava gotovo "pliva" u sirupu.

Sirup za baklavu treba biti ukuhan do prvog stupnja gustoće, u slastičarstvu zvanom 'slaba nit'. Šećer se kuha s vodom sve dok se kapljica sirupa uzeta palcem i kažiprstom, ne razvuče u tanku nit, koja će se pri daljnjem razdvajanju prstiju prekinuti. Najvažnije za pripremu sirupa je da nikad ne koristite jednaki omjer šećera s vodom, jer nećete postići željenu gustoću. Prvo u posudu za kuhanje stavite šećer, a zatim dodajte količinu vode koja će biti za prst, dva iznad količine šećera. Nikada sirupom ne prelijevajte hladnu baklavu.

Baklava mora biti vruća, dok su maslac i ulja nadjevenih orašastih plodova još uvijek rastopljena, kore natopite s ohlađenim sirupom. U protivnom će se one razlistati i ostati bez strukture. Važno je na koji način ćete zalijevati vruću baklavu. Zaimačom uzmite dio sirupa i širim zamahom ruke zalijte baklavu iz daljine. Zalijte je tako postepeno u tri navrata, jer će na taj način pečene kore ravnomjerno upiti tekućinu. Zatim izlijte preostali sirup iz posude po baklavi. Kako se gornje kore ne bi podigle i razlistale, pritisnite je manjim limom. Baklavu je najbolje ostaviti preko noći na hladnome mjestu, ali ne hladnjaku. Što duže stoji, to je ukusnije.

 

Recepti za baklave koje morate isprobati:

Turska baklava s pistacijama

Baklava s domaćim korama

Baklava s čokoladom i orasima

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.