Kako smo evoluirali kuhanjem

U posljednje vrijeme znanstvenici sa Harvarda proučavali su razliku u energetskom unosu sirove i kuhane hrane na miševima. Kao što je opisano u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences, miševima je davano sirovo ili kuhano meso, odnosno slatki krumpir pri čemu su se bilježile promjene u tjelesnoj masi. U oba slučaja više energije je uneseno kuhanom hranom, dok su miševi hranjeni sirovim mesom čak gubili na masi zbog količine energije potrebne za razgradnju termički neobrađenih proteina. Sirovo meso koje je prije konzumacije istučeno, osiguralo je nešto veću energetsku vrijednost, međutim ni približno u usporedbi sa kuhanim mesom.

Dobiveni rezultati mogli bi razjasniti jedan od faktora ljudske evolucije sa aspekta pripreme hrane i posljedično utjecaja na razvoj mozga. Naime, čovjeku je kao i miševima potrebno više energije za razgradnju sirove hrane, što rezultira manjom preostalom količinom energije za mozak. Stoga su naši preci otkrićem vatre i kuhanjem namirnica učinili hranu ne samo ukusnijom, već i lakše probavljivom, što im je dalo na raspolaganje puno više energije za razvoj mozga.             

Gastro.hr