Kuhanje nas čini ljudima

Prema teoriji antropologa s Harvarda, početak kuhanja je bio ključan moment u povijesti koji je odredio daljnji tok razvoja pračovjeka. Prije otkrića vatre i kuhanja, naši su preci jeli uglavnom sirovu hranu, odnosno velike količine voća i povrća, za što im je dnevno bilo potrebno bar šest sati žvakanja.

Pretpostavlja se da im je komad hrane slučajno upao u vatru, što je pokrenulo njihov razvoj u novom pravcu i omogućilo im konzumaciju mesa, tvrdi profesor Wrangham sa Harvarda. Otkriće termičke obrade hrane s vremenom je dovelo i do nekih anatomskih promjena, odnosno do povećanja zubi i mozga te do smanjenja crijeva. Kuhanje je također skratilo i vrijeme probave, što je omogućilo trošenje manje energije na probavljanje hrane a više za mentalne aktivnosti.

Gastro.hr