Meso klokana za spas planeta Meso klokana za spas planeta

Meso klokana za spas planeta

Možda se na prvu čini da su krave, ovce i koze samo nedužne žrtve nepresušnog ljudskog apetita prema mesu, no kada je riječ o klimatskim promjenama ove životinje kriju jednu tajnu.
Naime, ovi su preživači jedni od najvećih proizvođača stakleničkih plinova te su zaslužni za globalno zagrijavanje čak i više od automobilskog i avio prometa. Odličan primjer neumoljivog utjecaja plinova, poglavito metana i dušićnog oksida, koje preživači stvaraju u svojim crijevima probavom hrane je Novi Zeland gdje 34,2 milijuna ovaca, 9,7 milijuna krava, 1,4 milijuna jelena i 155 000 koza emitira 48 % stakleničkih plinova te zemlje. I diljem svijeta nemilosrdne brojke štete planetu – gledano globalno spomenute životinje su odgovorne za 18 % svih stakleničkih plinova.

Zaštrašujuća je i činjenica da metan ima 25 puta veći potencijal zagrijavanja u usporedbi s ugljičnim dioksidom. Ne tješi ni pomisao da rastuća svjetska populacija povećava globalnu potražnju za mesom i mlijekom. Štoviše, procjenjuje se da će se 2050. potraživati 465 milijuna tona mesa i 1 043 milijuna tona mlijeka, što je gotovo dvostruko više od trenutne potražnje. Posljedično, udvostručit će se i emisija stakleničkih plinova.

Postavlja se pitanje što se može učiniti kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova od uzgoja stoke. Nerealno je očekivati da će se čitava svjetska populacija okrenuti vegetarijanstvu, zbog čega su stručnjaci iz raznih domena krenuli u osmišljavanje najprihvatljivijih rješenja problema.

U svijetlu toga dvoje je australskih znanstvenika predložilo našim pojmovima neobičan, ali, u principu, vrlo logičan način smanjenja emisije plinova  - okretanje ka mesu klokana. Klokani, naime, gotovo ne proizvode metan, pa samim time ne pogoduju globalnom zagrijavanju. Znanstvenici su čak izračunali da bi zamjena trećine uzgojene stoke u Australiji s klokanima smanjilo ukupnu emisiju plinova zemlje za 3 %.

Ako priču sagledamo s nutricionističkog i gastronomskog kuta, meso klokana za spas planeta zvuči čak i dovoljno ludo da uspije.
Nutritivna vrijednost mesa klokana

Među svim predstavnicima crvenog mesa, meso klokana bez sumnje zaslužuje zlatnu medalju. Ono je, naime, odličan izvor visokovrijednih bjelančevina, a 150 g odreska zadovoljava 66 % dnevnih potreba na bjelačevinama odraslih osoba. Sadržaj masti je uistinu malen i ne prelazi 2 %, no nutritivna prednost ne leži samo u količini masti, već i u profilu masnih kiselina. Tako je sadržaj zasićenih masnih kiselina minimalan, a prevladavaju mono i polinezasićene masne kiseline. Meso klokana se osobito diči visokim sadržajem konjugirane linolne kiseline (CLA) kojoj se pripisuje cijeli arsenal zdravstvenih atributa, od antikarcinogenog i antidijabetičkog učinka sve do smanjenja tjelesne mase i prevencije ateroskleroze.

Meso klokana je prava riznica vitamina i minerala. Ono obiluje vitaminima B skupine (posebice vitaminima B2, B6 i B12), a predstavlja i odličan izvor minerala željeza i cinka koji, među ostalim, imaju važnu ulogu u pravilnom i snažnom djelovanju imunološkog sustava.

Meso klokana na tržištu

U supermarketima diljem Australije klokan dolazi najčešće u obliku filea, odrezaka, mljevenog mesa, a sve popularnije postaju i kobasice. Svatko tko je pratio putopisni serijal gosp. Gorana Milića na putovanju u Australiji, na svoje se oči uvjerio kako se vrlo lako priprema meso klokana, baš kao i svako drugo meso. Aroma mu je znatno jača od komercijalno uzgojenog mesa, ali je zato vrlo mekano i sočno.  

Sasvim neočekivano, čak 70 % mesa klokana se izvozi, a osobitu popularnost bilježi u kuhinjama diljem Francuske i Njemačke. Rusi, pak, vole praviti kobasicu od ovog mesa. Za pretpostaviti je da će meso klokana, polako, ali sigurno, osvojiti i druga tržišta.

Što je u imenu?

Industrija koja se bavi proizvodnjom i preradom klokana je proteklih godina pokušala uvesti specifično kulinarsko ime za meso klokana, koje bi konzumente asociralo na meso i odvelo što dalje od uobičajne percepcije da jedu slatku životinju ili Skippyja. 2005 godine je časopis Food Companion International u suradnji sa industrijom provelo natjecanje u potrazi za imenom koje neće djelovati odbojno na jelovniku. Tromjesečno natjecanje je privuklo preko 2 700 prijava iz 41 zemlje. Nakon iscrpljujućih analiza predloženih imena, odlučeno je da će meso klokana nositi ime australus.  

Sandra Krstev Barać  

Gastro.hr
Ispiši članak Komentiraj Pošalji

Prijavljeni ste kao:

Odjavite se Profil
Zaboravili ste lozinku?

Mudrost dana

"Daleka putovanja su zločin nad povrćem! Ono također pati od jet lag-a"

Elizabeth Berry

Arhiva
Partneri