Pritikinov dijetni plan

Dijeta se zasniva na konzumiranju cjelovitih žitarica, mahunarki, voća, povrća i orašastih plodova. U manjoj mjeri unosi se riba i plodovi mora te nemasno bijelo meso, odnosno perad. Dijeta je gotovo vegetarijanska budući se temelji na biljnim namirnicama.  Nizak unos masti, kako životinjskog tako i biljnog podrijetla može imati za posljedicu deficit vitamina A, D, E i K, topivih u mastima.

Redovitost i umjerenost u obrocima jedna su od važnih postavki dijete, a tijekom dijete preporučeno je unositi  6 do 7 obroka dnevno i redovito vježbati.

Pritkinov dijetni plan danas je u cijelosti obrađen i ukljčuje promjene načina života, od adekvatne tjelesne aktivnoti i prehrane do vježbi opuštanja koje zajedničkim djelovanjem daju dobre rezultate za zdravlje pojedinca.

Prednosti
Prehrana koja se temelji na unosu biljne hrane i koja je uravnotežena ima pozitivne učinke u prevenciji nastanka bolesti srca i krvnih žila, bolesti probavnog sustava te malignih bolesti.  Prehrana bazirana na biljnim namirnicama, posebno na povrću, ima adekvatan unos folne kiseline što je posebno bitno za razvoj ploda u prvim tjednima trudnoće. Velik unos voća donosi pozitivnu ravnotežu u unosu vitamina C te jača imunološki sustav organizma.

Nedostaci
Visok unos vlakana, integralnih žitarica koje sadrže fitate koji na sebe vežu kalcij, željezo i cink mogu kod već deficitarnih pojedinaca utjecati na njihov nedostatak u organizmu. Nizak unos masti kao posljedicu može imati deficit vitamina topivih u mastima (A, D, E, i K). Riba i morski plodovi konzumiraju se u ograničenim količinama pa bi dijeta, ako se ne unose namirnice koje su bogate omega masnim kiselinama, poput sjemenki, ulja i orašastih plodova,  potencijalno mogla biti siromašna na mega-3 masnim kiselinama bitnim za zdravlje srca, krvnih žila, ali i za dobre kognitivne funkcije. 

Mišljenje nutricionista
Prehrana bogata vlaknima i siromašna mastima doista je učinkovita u prevenciji mnogih degenerativnih bolesti poput malignih i kardiovaskularnih bolesti. Brojne kliničke studije provedene u Pritkinovom centru dugovječnosti potvrdile su da ovakva dijeta u kombinaciji s tjelovježbom vodi ka gubitku suvišnih kilograma te snizuje povišenu razinu kolesterola i triglicerida u krvi. Ipak, postoji i druga strana medalje. Pravilo kaže da 20 – 30 % unesene energije treba potjecati od masti te je ova dijeta previše restriktivna jer su masti zastupljene u maksimalnom iznosu od 20 %. Ovaj udio vjerojatno ne omogućava adekvatan unos korisnih masti, a dovodi u pitanje i dostatnu opskrbu vitaminima topljivim u mastima – A, D, E i K.  

Napomena
Kod dužeg provođenja ove dijete preporučuje se provjeriti status vitamina topivih u mastima (A, D, E i K). Također kod osoba koje imaju manjak željeza ili anemiju  preporuča se provjera krvne slike te eventualne korekcije i savjet stručne osobe za adekvatan unos željeza.

Gastro.hr