Pozdravite proljeće uz šparoge

Potječu s Mediterana, no ubrzo su se počele kultivirati u cijelom svijetu. Vjeruje se da su šparoge uzgajali još stari Egipćani te nakon što su u Srednjem vijeku pale u zaborav, ponovo otkriće i popularizaciju doživljavaju u 18. st. za vladavine Luja XIV. Danas se šparoge uzgajaju u većini zemelja svijeta, a one koje nalazimo na tržištu uglavnom su uzgojene na području mediteranskih zemalja, ali i Perua, Meksika i Sjedinjenih država.

Šparoge su pravo proljetno povrće, a najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja. Danas je poznato otprilike 300 vrsta, no samo ih je 20-ak jestivih. Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svojega sočnog okusa i blage teksture. Većina konzumnih šparoga je zelene boje, no dvije vrste, također jestive, su iznimka; bijele, najčešće se prodaju konzervirane, a rastu ispod zemlje te nemaju klorofila pa stoga ni zelenu boju, te ružičaste, mnogo manje od zelenih i bijelih, čiji okus više podsjeća na voće nego na povrće.  

Šparoge i zdravlje

Šparoge su zbog svoga bogatog nutritivnog sastava izuzetno cijenjene i preporučaju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika, posebice kod određenih bolesti i stanja. Zbog visokog sadržaja folne kiseline, šparoge predstavljaju idealnu proljetnu namirnicu ženama u reproduktivnom razdoblju, posebice onima koje razmišljaju o trudnoći. Naime, folna kiselina, vitamin iz B skupine, neophodna je za razvoj fetusa, a deficit ovog vitamina može uzrokovati različite porođajne defekte te je adekvatan unos prije i u prvim tjednima trudnoće od iznimne važnosti.

Uz folnu kiselinu, šparoge su dobar izvor vitamina B2 i B6 te time i vrijedan izvor kombinacije nutrijenata koja, prema brojnim studijama, djeluje na smanjenje razine homocisteina. Ovo svojstvo čini šparoge namirnicom blagotvornom za zdravlje srca jer je visoka razina homocisteina prepoznata kao rizični čimbenik razvoja srčanih bolesti.

Profil minerala u šparogama, visok udio kalija i nizak natrija, zajedno s aminokiselinom asparginom, čini šparogu prirodnim diuretikom. Ovakvo svojstvo šparoga od davnine se koristi za ublažavanje simptoma PMS-a (retencije vode), reumatoidnog artritisa te kod povišenog krvnog tlaka.

Šparoge sadrže specijalnu vrstu ugljikohidrata, inulin, koju ljudski organizam ne može probaviti, ali «prijateljske» bakterije našega probavnog trakta, primjerice Bifidobacteria i Lactobacilli, mogu. Kada naša prehrana sadrži značajne količine inulina, povećava se aktivnost i rast ovih prijateljskih bakterija. A kada je populacija bakterija koje održavaju dobro zdravlje probavnog sustava velika, patogenim bakterijama je mnogo teže učiniti štetu u probavnom sustavu.

Nekoliko savjeta o uporabi šparoga

• Pri odabiru šparoga uvijek se odlučite za one koje nisu drvenaste
• Pri kuhanju šparoge gube skoro polovinu mase, imajte to na umu kada razmišljate o količini koju kupujete i spremate
• Pripremite šparoge maksimalno dan-dva nakon što ste ih kupili
• Čuvajte šparoge u hladnjaku tako da dno šparoga bude zamotano u papir
• Pri pripremanju šparoga nemojte koristiti željezne posude jer tanini iz šparoga mogu reagirati sa željezom te uzrokovati gubitak boje stabljika  

Izvor: George Mateljan, Najzdravije namirnice svijeta

Pročitajte više:
Rižoto sa šparogama i graškom